Radno vrijeme salona sastavni je dio podataka koje je potrebno dostaviti o poslovnom prostoru u kojem se obavlja određena djelatnost. Ono služi Poreznoj upravi kako bi imala evidenciju tko gdje radi i koliko.
Vrlo često se dogodi situacija u kojoj se treba izdati račun za obavljenu uslugu, a radno vrijeme je isteklo. Jedan primjer iz prakse: klijentica je naručena na frizuru, malo zakasni zbog situacije u prometu i dogodi se da frizura bude završena nakon radnog vremena jer ne možete gospođu istjerati van u 20.00 h iz salona s bojom u kosi.
I sad ste u dilemi: kazna za izdavanje računa nakon propisanog radnog vremena iznosi 250.000 kn, a ako račun ne izdate, možete platiti kaznu od 1.000 do 200.000 kn.
Cilj fiskalizacije nije kontrola vremena izdavanja računa, ali iz Porezne uprave dali su nedvosmislen savjet u vezi opisanog problema, a on glasi: za svaku isporuku dobara ili izvršenu uslugu za koje postoji obveza izdavanja računa, račun je potrebno izdati, neovisno o prijavljenom radnom vremenu.
Drugim riječima, nećete morati tjerati klijenticu kući da opere kosu i dođe drugi dan u propisano vrijeme na završetak frizure, nego ćete joj uredno izdati račun jer u Poreznoj upravi su svjesni toga da postoje slučajevi kada se usluga iz opravdanih razloga može produžiti i nakon prijavljenog radnog vremena.
Također, postoje situacije gdje se neke usluge mogu pružati i u dogovoru s klijentom i tada je važno internim aktom definirati kako se usluga pruža unutar propisanog radnog vremena, ali i van njega, tj. po dogovoru.
Sama Porezna uprava, kao što je već spomenuto, ne koristi fiskalizaciju za kontrolu radnog vremena; takve inspekcije provode druge institucije u suradnji s njom, a ono najvažnije je da se račun uvijek mora izdati, čak i u slučaju kada je radno vrijeme isteklo.
Dakle, nema brige oko kazne u slučaju kada je situacija opravdana ili kada je internim aktom definirano kako se usluga može obavljati i po dogovoru s klijentom.
Važno je napomenuti da se, van toga, svaka promjena radnog vremena mora prijaviti. Drugim riječima, ako vam je povećan opseg posla ljeti pa odlučite produljiti regularno radno vrijeme za 2 sata, to ćete morati evidentirati putem uspostavljenog sustava razmjene podataka i internim aktom.
Isto vrijedi i za romjene poput korištenja kolektivnog godišnjeg odmora ili kratkotrajne adaptacije poslovnog prostora, kada se prostori privremeno zatvaraju.
